Fa'asolo ile anotusi

koluma ivi, spaghettién pe faapefeaúe masani ona ta'ua o le ivi tua, Saseá e aofia ai ma le véivi, Fa'asolo ile anotusi méta'aloga tula'au. Galuegaúe fai ma ala o fesootaigaón mo le fai'ai, o le señales o lo'o tu'uina atu ma maua maiés o le méta'aloga tula'au.

Pe a tupu se manu'aón i le méva'aiga o le tafega o faamatalagaón mai lena itu i lalo e taofi. Fa'asolo ile anotusi, vae ma isi vaega o le tino e aloese mai aiá fai le tagata e gaoioi, Fa'asolo ile anotusi (i nisi tulaga) ma fa'alavelave pe taofi so'o se lagona o lagonaóleai se pai.

Fa'asoaón o le koluma i totonu o le manava, torápusi, lumbar, paia y cóccix

Fa'asolo ile anotusi

  1. Fa'asolo ile anotusi / Fa'asolo ile anotusi 1-7
  2. Torápusi / Fa'asolo ile anotusi 1 – 12
  3. Fa'asolo ile anotusi / Fa'asolo ile anotusi 1-5
  4. Paia
  5. Coxígea

O le méo le ivi o se fusi iésela neura ma alava o lo'o pipi'i e fa'asolo i lalo mai le 'au fai'ai e o'o i le pito i lalo. O le méiviá puipuia e se ituaiga túivi nel e aofia ai vértebra lenaán ua tuueseeseina e afu e ta'ua o discs. E auina atu e le fai'aiíma faatasi ai mañales leétravés o le méta'aloga tula'au, Paia, lima ma isi ávaega o le tino.

O le Véivi

Paia 33 vévetebrae e fausia ai le fausaga o ponaivi o le tui, Paia.

Paia

Paia

uma véO le ivi tuaá tuueseeseina e se mea o ponaivi vaivai, Paia Paia, oka se faatinogaúe pei lava o se cojín ma se faailoga tusi i le taimi e tasi. I fafo e tetee, i totonu e iai latou líaisea más ituaiga gel vaivai, nofo le tisikiútausaga i le va o vértebra. Mafaufau ia i latou o neumáticos mo taavaleóitu leaga, faatumu i se gel mafiafia. Pe a alu lau taavale i luga o se pu, el neumáe fesoasoani teisi pa'u e mitiia ai le te'i. I le auala lava e tasi, taimi uma tatou te feoai ai, ua suia foliga i tuala'au tisike e faatatau ióleai ma le gaoioi. E pei o le tele o fausaga i totonu o le tino, tisiki e multifunctional. O i latou e fa'ate'ia, fa'afeso'ota'i ma puipuia ponaivi vertebral.

ANATOMIÍO lenei gaioiga sili atu o neura alofa e taʻua o le autonomic dysreflexia. ÓSEA

Ivitula'au

E fitu ivi po o vértebras cervicales. O ponaivi faa'au'auna eáleai se mamanuñlopa ina ia mafai ona fetuutuunaión, fa'aopoopogaón, ma liliu le ulu. O nei mána o le itiiti lavaño ē foa‘i maiás véivi, peií fa'ataga se aofa'iga sili atu o fe'avea'i.

uma vévetebra cervical e lua vaega, se tino ma se faitotoa puipuión mo le méua ta'ua o le neural arch. uma vévetebra e fa'atatau ile pito i luga ma lalo.

koluma tuiápusi

i le itulagióLeai o le fatafata, koluma tuiáua pipii cica i ivi asoaso. Paia 12 vévetebra i le itulagión toápusi.

O le alavai i totonu o le región toácica e fai lava si mána o le itiiti lavañpo o lena o le ávaega o le tino po'o le lumbar. O le mea lea e mafua ai le méivi i totonu o le tootooáo le cica e maualuga le lamatiaga pe a iai se gau.

O le gaioiga e tupu i le koluma thoracicácica e tele lava rotación. O ivi 'aso'aso e puipuia ai le fe'aión i le itu. sina mea itiitiñOle tele ole gaio'iga e tupu ile fe'auón i luma ma tuaás.

Lumbosacral tui

O le Vée tetele le vetebra lumbar, lautele ma mafiafia. e lima vévetebra o le lumbar spine. I le vértebra lumbar más baja, L5, fa'atasi ma le sacrum, ma o le sacrum e fesootai ma le pelvis.

O gaioiga autu o le pito i lalo o le punou i luma ma oʻo i tua.ás. Spaghettiéleai se fetuutuunai e tupuóleai se itu.

NEUROANATOMIA

E pei lava ona vaevaeina le koluma i tua i vaega: fa'aa'au, torácica ma lumbar, spaghettién faia le méta'aloga tula'au. vaega taitasión o le méua vaevaeina le uaea i ni vaega neuraófa'ataulāitu fa'apitoaímatou nonofo.

O le mée valu vaega ua vaevaeina ai le uaea o le tino. E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai. E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai, E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai.

i le itulagión toácica o neura o le mélagolago sapalai a'ai ivi ile múmaso o le fatafata i le manavaóleai ma le tale. O lenei itulagión también e iai neura i le symp nervous systemátiko.

E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai, o le méo le ivi ma neura e fetaui ma vae, E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai. E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai, E valu vaega e vaelua ai le uaea fa'a'a'ai, o le pelvis ma le manava pito i lalo o loʻo faʻasalalau atués o neura ma le mélumbosacral alaala i vaega tetele ma, Mulimuli ane, o le pelvis ma le manava pito i lalo e tuʻuina atu e ala i neura ma le lumbosacral cord i vaega maualuluga ma.

Vímatua popole lava

e tele víneura e feaveaiñales mai luga i lalo o le méta'aloga tula'au. O nisi e maua ai lagonaón mai le pa'u i isi vaega o le tino. O isi e maua ai lagonaón mai fausaga más loloto e pei o le ótotoga i le manava, le pelvis po o isi áreas. O isi neura e feavea'iñales mai le fai'ai i le tino. Ma o isi e galulue i le tulaga o le méi'ai tua ma gaioiúe oo lava i le avea ma faufautua i le faagasologa o felauaigaón o le señal.

Víace lagona

o le pelvis ma le manava pito i lalo e tuʻuina atu e ala i neura ma le lumbosacral cord i vaega maualuluga ma, o le pelvis ma le manava pito i lalo e tuʻuina atu e ala i neura ma le lumbosacral cord i vaega maualuluga ma, fríO, o le pelvis ma le manava pito i lalo e tuʻuina atu e ala i neura ma le lumbosacral cord i vaega maualuluga ma, o le pelvis ma le manava pito i lalo e tuʻuina atu e ala i neura ma le lumbosacral cord i vaega maualuluga ma, e fa'asalalau atu i le pa'u ma isi vaega o le tino i le fai'ai. O le vío le igoa lena o le víace lagona.

O le taimi lava ou te iloa aiñales ulufale i le méta'aloga tula'au, tusaípea i le fai'ai. O ituaiga lagona eseese e auina mai e vípei, valaau “fa'aopoopoga”. O faʻaopoopoga e ave ai tiga ma lagona vevela i le faiʻai oán i le vaega ogatotonu o le méta'aloga tula'au. O fa'aopoopoga ua ta'ua “fa'atosinaámika”. O isi faʻaopoopoga e tauaveina le lagonaón o le tulagaón ma pa'i mama. O nei a'afiaga neura e feavea'i i tua o le méta'aloga tula'au.

Vípei o le popole peólisi

O le isi ituaiga o neura faapitoa o neura autonomic.ónomos. neura o le tagata lava iaóua vaevaeina igoa i ituaiga e lua: neura faigofieátics ma parasimpáticos.

O le auto neura systemónome e a'afia ai gaioiga e le'i fuafuaina e pei ole mútaga fatuón, ma le gláundulas e faʻasaʻo ai nisi o hormones. neura alofa ma parasympathetic, neura alofa ma parasympathetic.

neura alofa ma parasympathetic “neura alofa ma parasympathetic”. Le galuegaóautu n o le auto neura systemónomo o le tausia lea o se siosiomaga mautu totonu i totonu o le tino. le lotoón ma alatotoíneos e pulea e le autonomic neura systemóigoa.

neura faigofieáe fesoasoani tics e pulea le totoón alatoto e fa'atatau i mana'oga fítino fa'apipi'i i le tino. Spaghettién fesoasoani e pulea le tātā fatuíaca. neura faigofieáticos, neura alofa ma parasympathetic, faia le lotoón lata más ráou te fesili atu.

neura faigofieáticos

neura faigofieáTicos mafua mai i isi mea, e te taofiofiaónumera o alatotoíneos i le tino atoa. Pe a tupu lenei mea, o le tele o le toto na toe foʻi i le fatuón faateleina. O nei aafiaga ua faateleinaáOu te le'i aveinaón alatoto. O isi aafiaga e aofia ai le faateleina o le afuón ma faateleina le itaitagofie po o se lagonaóleai se popole.

A i ai se manu'aón i le méta'aloga tula'au, i luga po'o luga a'e o le T6 tulaga e fa'afaigofie ai neuraáTicos i lalo o le manuaón ua motusia mai neura i luga. O loo faaauau pea nei meaúse faagaoioia otometiática tasi le perítaliga o le te'i ua uma.

Soo se mea e faaosofia ai neura faigofieátics e mafai ona mafua ai ona avea i latou ma hyperactive. O lenei gaioiga soona fai a neura simpátics o le mea lea e taʻua o le autonomic dysreflexiaómika.

Neura parasimpáticos

Neura parasimpáticos actúo lo'o fa'afeagai pea ma neura faigofieáticos. O neura nei e masani ona fa'ateteleina alātoto.íneos ma fa'agesegese le lotoón. O le neura más taua tauave alava parasimpáticas o le neura vagus. O lenei neura e tauaveina le señales parasimpátics i le fatuón e fa'aitiitia ai le fa'atele o pepaíaca. O isi neura e fetaui ma alātoto.íneos o le ótotoga o le manava ma le pa'u.

Neura parasimpáTicos e tupu mai i le lua áreas:

O lenei gaioiga sili atu o neura alofa e taʻua o le autonomic dysreflexia.). O alava o loo i totonu o le ótotoga o le manava, le lotoón, o le mama ma le pa'u i luga a'e o le sulugatiti e amata i le maualuga o le fai'ai ma mémaualuga tele ivi.

B). O neura o lo'o i totonu o le ótotoga fanautama, o le pelvis ma vae e amata i le maualuga o le sacrum, o i le pito i lalo mai le méta'aloga tula'au.

mulimuli aneés o se manu'aón o le méta'aloga tula'au, neura parasimpáo lo'o fa'aauau pea faiga e amata i le fai'aiúgalue pea, e o'o lava i le taimi e te'i ai le ivi. O afea e tupu ai le dysreflexia?, neura parasimpáTicos taumafai e pulea ráole atu mo le faateleina o le mamafaóalatoto n e ala i le faaitiitia o le fatuón.